Theravāda budistička zajednica u Srbiji

Mađđhima nikāya 108

Gopaka-moggallāna sutta
Razgovor sa Gopaka Moggallānom

Prevod Branislav Kovačević
Samo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme


1. Ovako sam čuo. Jednom je poštovani Ānanda boravio kraj Rāđagahe, u Bambusovom gaju, na mestu gde se hrane veverice, nedugo pošto je Blaženi dostigao konačnu nibbānu.1031

2. U to vreme Ađātasattu Vedehiputta, kralj Magadhe, sumnjičav prema kralju Pađđoti, ojačavao je utvrđenja oko Rāđagahe.1032

3. Onda, rano ujutro, poštovani Ānanda se obuče, uze svoju prosjačku zdelu i gornji ogrtač, te otide u Rāđagahu u prošenje hrane. I tada poštovani Ānanda pomisli: „Još je suviše rano da prosim hranu u Rāđagahi. Kako bi bilo da odem do brahmana Gopaka Moggallāne na mestu na kojem radi?”

4. I tako poštovani Ānanda otide do brahmana Gopaka Moggallāne na mestu na kojem je radio. A brahman Gopaka Moggallāna još izdaleka ugleda poštovanog Ānandu, pa mu reče: „Neka učitelj Ānanda dođe! Učitelj Ānanda je dobrodošao! Dugo je vremena otkako učitelj Ānanda nije iskoristio priliku da dođe ovamo. Neka učitelj Ānanda sedne; ovo je mesto spremno za njega.” Poštovani Ānanda sede na već pripremljeno mesto. A brahman Gopaka Moggallāna odabra jedno niže mesto, sa strane, i upita poštovanog Ānandu:

5. „Učitelju Ānanda, postoji li ijedan monah koji u svakom pogledu poseduje sve one kvalitete koje je imao učitelj Gotama, plemeniti i potpuno probuđeni?”

„Ne postoji, brahmane, nijedan monah koji u svakom pogledu poseduje sve one kvalitete koje je imao Blaženi, plemeniti i potpuno probuđeni. Jer Blaženi je bio otkrivalac još neotkrivenog puta, tvorac još nestvorenog puta, objavitelj još neobjavljenog puta; bio je znalac puta, pronalazač puta, vešt u vezi sa putem. A njegovi učenici sada žive idući tim putem, da bi potom stigli na njegov kraj.”

6. No, ovaj razgovor između poštovanog Ānande i brahmana Gopaka Moggallāne bi prekinut; jer brahman Vassakāra, savetnik u Magadhi,1033 nadgledajući poslove u Rāđagahi, dođe do poštovanog Ānande na mesto na kojem je radio brahman Gopaka Moggallāna. Pozdravi se s poštovanim Ānandom i kad taj učtivi i prijateljski razgovor bi završen, sede sa strane i upita poštovanog Ānandu: „Radi kakvog razgovora ste se ovde okupili, učitelju Ānanda? U kakvom sam vas to razgovoru prekinuo?”

„Brahmane, brahman Gopaka Moggallāna me je pitao: ‘Učitelju Ānanda, postoji li ijedan monah koji u svakom pogledu poseduje sve one kvalitete koje je posedovao učitelj Gotama, plemeniti i potpuno probuđeni?’ A ja odgovorih brahmanu Gopaka Moggallāni: ‘Ne postoji, brahmane, nijedan monah koji u svakom pogledu poseduje sve one kvalitete koje je imao Blaženi, plemeniti i potpuno probuđeni. Jer Blaženi je bio otkrivalac još neotkrivenog puta… A njegovi učenici sada žive idući tim putem, da bi potom stigli na njegov kraj.’ U takvom razgovoru si nas prekinuo.”

7. „Učitelju Ānanda, postoji li ijedan monah kojeg je učitelj Gotama ovako označio: ‘On će biti vaše utočište kada mene više ne bude’ i na kojeg se sada oslanjate?”

„Ne postoji nijedan monah, brahmane, a da ga je Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni, ovako označio: ‘On će biti vaše utočište kada mene više ne bude’ i na kojeg se sada oslanjamo.”

8. „Ali, učitelju Ānanda, postoji li ijedan monah kojeg je Sangha odabrala, a grupa starijih monaha ovako označila: ‘On će biti naše utočište kada Blaženog više ne bude’ i na kojeg se sada oslanjate?”

„Ne postoji nijedan monah, brahmane, da ga je Sangha odabrala i grupa starijih monaha ovako označila: ‘On će biti naše utočište kada Blaženog više ne bude’ i na kojeg se sada oslanjamo.”

9. „Ali ako nemate utočište, učitelju Ānanda, u čemu je osnova vaše sloge?”

„Mi nismo bez utočišta, brahmane. Imamo utočište; imamo Dhammu kao svoje utočište.”

10. Ali kada sam pitao: ‘Učitelju Ānanda, postoji li ijedan monah kojeg je učitelj Gotama ovako označio: „On će biti vaše utočište kada mene više ne bude” i na kojeg se sada oslanjate?’, vi ste odgovorili: ‘Ne postoji nijedan monah… na kojeg se sada oslanjamo.’ Kada sam vas pitao: ‘Ali, učitelju Ānanda, postoji li ijedan monah kojeg je Sangha odabrala i grupa starijih monaha ovako označila: „On će biti naše utočište kada Blaženog više ne bude” i na kojeg se sada oslanjate?’, odgovorili ste: ‘Ne postoji nijedan monah… na kojeg se sada oslanjamo.’ Kada sam vas pitao: ‘Ali ako nemate utočište, učitelju Ānanda, u čemu je osnova vaše sloge?’, vi ste odgovorili: ‘Mi nismo bez utočišta, brahmane. Imamo utočište; imamo Dhammu kao svoje utočište.’ Kako bi značenje takvih reči trebalo razumeti, učitelju Ānanda?”

„Brahmane, Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni, propisao je način vežbanja za monahe i objavio pravila za njih. Na dan predanosti svi koji živimo od pomoći iz istog sela sastajemo se i kad se okupimo, zamolimo onoga ko zna monaška pravila da ih recituje. Ako se monah priseti prekršaja ili povrede pravila dok se recituje, savetujemo mu da postupi u skladu sa Dhammom, u skladu sa poukom. Nisu plemeniti ti koji nas teraju da postupamo; Dhamma je ta koja nas tera da postupamo.”1034

11. „Učitelju Ānanda, postoji li ijedan monah kojeg sada slavite, poštujete, uzdižete i obožavate, na kojeg se oslanjate slaveći ga i poštujući ga?”

„Postoji takav monah kojeg sada slavimo, poštujemo, uzdižemo i obožavamo, na kojeg se oslanjamo, slaveći ga i poštujući ga.”

12. Ali kada sam pitao: ‘Učitelju Ānanda, postoji li ijedan monah kojeg je učitelj Gotama označio…’, vi ste odgovorili: ‘Ne postoji nijedan monah…’ Kada sam vas pitao: ‘Ali, učitelju Ānanda, postoji li ijedan monah kojeg je Sangha odabrala…’, odgovorili ste: ‘Ne postoji nijedan monah…’ Kada sam vas pitao: ‘Učitelju Ānanda, postoji li ijedan monah kojeg sada slavite, poštujete, uzdižete i obožavate, na kojeg se oslanjate slaveći ga i poštujući ga?’, odgovorili ste: ‘Postoji takav monah kojeg sada slavimo… na kojeg se oslanjamo, slaveći ga i poštujući ga.’ Kako bi značenje takvih reči trebalo razumeti, učitelju Ānanda?”

13. „Brahmane, postoji deset kvaliteta za koje je Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni, rekao da bude pouzdanje. Kada takvi kvaliteti postoje u bilo kome od nas, mi ga slavimo, poštujemo, uzdižemo i obožavamo, na njega se oslanjamo, slaveći ga i poštujući ga. A kojih deset?

14. (1) Tako, brahmane, monah poseduje vrlinu, živi obuzdan pravilima, savršen je u ponašanju i sredstvima kojima se služi, vidi opasnost i u najmanjem prekršaju, sebe vežba tako što poštuje propisana pravila.

15. (2) Čuo je mnogo, seća se toga što je čuo i razume ga. Učenje koje je divno na početku, divno u sredini, divno na kraju, pravog značenja i izraza, upućuje na potpuno zaokružen i pročišćen svetački život – upravo takvo učenja je on mnogo čuo, zapamtio to što je čuo, može da ga ponovi, istražio ga je svojim umom i dobro razumeo.

16. (3) Zadovoljan je svojim ogrtačem, isprošenom hranom, prenoćištem i lekovima.

17. (4) Po svojoj volji ulazi, bez muke i poteškoća, u četiri stupnja zadubljenja, koja čine viši um i obezbeđuju prijatno boravište ovde i sada.

18. (5) Ovladao je različitim vrstama duhovnih moći: iz jednog bića pretvara se u mnogobrojna, iz mnogobrojnih opet u jedno; iz vidljivog bića pretvara se u nevidljivo; nesmetano prolazi kroz zidove, bedeme i bregove, kao kroz vazduh; uranja u zemlju i izranja iz nje kao iz vode; hoda po vodi, a da je i ne ustalasa, kao po zemlji; kreće se vazduhom ukrštenih nogu, poput ptice; u stanju je da rukom dotakne i miluje Mesec i Sunce, tako moćne i velike; telesno se uzdiže, čak do sveta boga Brahme.

19. (6) Duhovnim uhom, pročišćenim i superiornim u odnosu na fizičko, čuje obe vrste zvukova, božanske i ljudske, one koji su daleko i one blizu.

20. (7) Razume umove drugih bića, drugih ljudi, obuhvativši ih sopstvenim umom. Um zahvaćen strašću razume kao um zahvaćen strašću i um koji nije zahvaćen strašću kao um koji nije zahvaćen strašću. Um zahvaćen mržnjom razume kao um zahvaćen mržnjom i um koji nije zahvaćen mržnjom kao um koji nije zahvaćen mržnjom. Um zahvaćen obmanom razume kao um zahvaćen obmanom i um koji nije zahvaćen obmanom kao um koji nije zahvaćen obmanom. Razume sabran um kao sabran i rastresen um kao rastresen. Razume ushićen um kao ushićen i neushićen um kao neushićen. Razume nadmašiv um kao nadmašiv i nenadmašiv um kao nenadmašiv. Razume koncentrisan um kao koncentrisan i nekoncentrisan um kao nekoncentrisan. Razume oslobođen um kao oslobođen i neoslobođen um kao neoslobođen.

21. (8) Seća se mnoštva prošlih života, jednog rođenja, dva, tri, četiri, pet rođenja, deset rođenja, dvadeset, trideset, četrdeset, pedeset rođenja, sto rođenja, hiljadu, sto hiljada, mnogih eona skupljanja kosmosa, mnogih eona širenja kosmosa, mnogih eona skupljanja i širenja kosmosa. ‘Tada sam se tako zvao, pripadao sam toj familiji, tako sam izgledao. Time sam se hranio i doživljavao takva zadovoljstva i bol, takav je bio kraj moga života. Nestavši iz tog stanja ovde, ponovo sam se pojavio onde. I tamo sam se ovako zvao, pripadao sam toj familiji, tako sam izgledao. Time sam se hranio i doživljavao takva zadovoljstva i bol, takav je bio kraj moga života. Nestavši iz tog stanja onde, ponovo sam se pojavio ovde.’ Tako sam se sećao mnoštva svojih prošlih života u celini i do detalja.

22. (9) Duhovnim okom, pročišćenim i superiornim u odnosu na fizičko, vidi bića kako umiru i ponovo se rađaju, kako su inferiorna i superiorna, lepa i ružna, srećna i nesrećna. Razume kako se bića preporađaju u skladu sa svojim postupcima

23. (10) Tako što razumevajući sopstvenim neposrednim znanjem, ovde i sada ulazi i ostaje u oslobođenosti uma i oslobođenosti mudrošću, koje su bez nečistoća, svaki od otrova uklonjen.

To je, brahmane, deset kvaliteta za koje je Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni, rekao da bude pouzdanje. Kada takvi kvaliteti postoje u bilo kome od nas, mi ga slavimo, poštujemo, uzdižemo i obožavamo, na njega se oslanjamo, slaveći ga i poštujući ga.”

24. Kada ovo bi rečeno, brahman Vassakāra, savetnik u Magadhi, reče generalu Upanandi: „Šta mislite, generale? Kada takvi plemeniti slave nekoga koga treba slaviti, poštuju nekoga koga treba poštovati, uzdižu nekoga koga treba uzdizati i obožavaju nekoga koga treba obožavati, oni sigurno slave onoga koga treba slaviti… obožavaju onoga koga treba obožavati. Jer ako ovi plemeniti ne slave, ne poštuju, ne uzdižu i ne obožavaju takvu jednu osobu, koga drugog bi mogli da slave, poštuju, uzdižu i obožavaju, na koga da se oslanjaju slaveći ga i poštujući?”

25. Onda brahman Vassakāra, savetnik u Magadhi, reče poštovanom Ānandi: „Gde poštovani Ānanda sada živi?”

„Sad živim u Bambusovom gaju, brahmane.”

„Nadam se, učitelju Ānanda, da je Bambusov gaj prijatan, miran i bez mnogo galame, da obezbeđuje osamu, daleko od ljudi, povoljan za povlačenje.”

„Zaista, brahmane, Bambusov gaj jeste prijatan… povoljan za povlačenje, upravo zbog zaštitnika poput tebe.”

„Zaista, učitelju Ānanda, Bambusov gaj jeste prijatan… povoljan za povlačenje, upravo zbog takvih koji meditiraju, neguju meditaciju. Plemeniti jesu meditanti i neguju meditaciju. Učitelju Ānanda, jednom je prilikom učitelj Gotama živeo u Vesāliju, u Velikom gaju, u dvorani sa šiljatim krovom. Onda dođoh do Blaženoga i na mnoge načine mi je govorio o meditaciji. Učitelj Gotama je bio meditant i negovao meditaciju, hvalio svaku vrstu meditacije.”

26. Brahmane, Blaženi nije hvalio svaku vrstu meditacije, niti je kritikovao svaku vrstu meditacije. Koju to vrstu meditacije Blaženi nije hvalio? Tako, brahmane, neko živi uma opsednutog strašću za zadovoljstvima čula, lak plen strasti za zadovoljstvima čula i ne razume onako kako zaista jeste izlaz iz već nastale strasti za zadovoljstvima čula. Dok u sebi neguje strast za zadovoljstvima čula, on meditira, premeditira, izmeditira i razmeditira.1035 Živi uma opsednutog zlovoljom, lak plen za zlovolju… živi uma opsednutog tromošću i tupošću, lak plen za tromost i tupost… živi uma opsednutog nemirom i kajanjem, lak plen za nemir i kajanje… živi uma opsednutog sumnjičavošću, lak plen za sumnjičavost; ne razume onako kako zaista jeste izlaz iz već nastale sumnje. Dok u sebi neguje sumnjičavost, on meditira, premeditira, izmeditira i razmeditira. A Blaženi nije hvalio ovakvu vrstu meditacije.

27. A koju vrstu meditacije Blaženi jeste hvalio? Tako, brahmane, sasvim obuzdanih čula, bez mentalnih nečistoća, monah ulazi i ostaje na prvom stupnju zadubljenja… Smirivanjem usmerene misli i istraživanja ulazi on i ostaje na drugom stupnju zadubljenja… Slabljenjem ushićenja… ulazi on i ostaje na trećem stupnju zadubljenja… Napuštanjem zadovoljstva i bola… ulazi on i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja… Blaženi jeste hvalio tu vrstu meditacije.”

28. „Čini se, učitelju Ānanda, da je učitelj Gotama kritikovao onu vrstu meditacije koju treba kritikovati i hvalio onu vrstu meditacije koju treba hvaliti. A sada, učitelju Ānanda, odlazimo. Vrlo smo zauzeti i mnogo toga treba još uraditi.”

„Vreme je, brahmane, da uradiš kako misliš da treba.”

Onda brahman Vassakāra, savetnik u Magadhi, nadahnut i obradovan rečima poštovanog Ānande, ustade sa svog mesta i otide.

29. Nedugo pošto je otišao, brahman Gopaka Moggallāna reče poštovanom Ānandi: „Učitelj Ānanda još nije odgovorio ono što smo ga pitali.”

„Nisam li ti rekao, brahmane: ‘Ne postoji, brahmane, nijedan monah koji u svakom pogledu poseduje one kvalitete koje je posedovao Blaženi, plemeniti i potpuno probuđeni. Jer Blaženi je bio otkrivalac još neotkrivenog puta, tvorac još nestvorenog puta, objavitelj još neobjavljenog puta; bio je znalac puta, pronalazač puta, onaj ko je vešt u vezi sa putem. A njegovi učenici sada žive sledeći taj put, da bi potom stigli na njegov kraj’?”


Beleške

1031 MA kaže: pošto su Budini posmrtni ostaci bili raspoređeni među različitim gradovima, poštovani Ānanda došao jeu Rāđagahu na prvi budistički sabor.

1032 Kralj Pađđota je bio prijatelj Bimbisāre, kralja Magadhe, kojeg je ubio njegov sin Ađātasattu. Prema Komentaru za MN, Ađātasattu je mislio da je kralj Pađđota možda želeo da se osveti za smrt svog prijatelja.

1033 Videti DN 16.1.2–5.

1034 Važnost ovoga je da sanghom ne vladaju lična mišljenja članova, već Dhamma i pravila discipline koja je postavio Buda. U tome monasi slede Budino poslednje uputstvo: „Ono što sam vas podučavao i objasnio vam kao Dhammu i disciplinu, posle moje smrti, biće vaš učitelj” (DN 16.6.1).

1035 Videti fusnotu 525.