Samyutta nikāya XXII.23
Upanisa sutta
Povod
Prevod Čedomil Veljačić
Samo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme
Ovako sam čuo. Jednom je prilikom Blaženi boravio u gradu Sāvatthi… Tada oslovi redovnike ovako:
"Ja tvrdim, prosjaci, da izljeve strasti može da dokonča samo onaj ko ih upozna i prozre, a ne onaj ko ne može da ih upozna i prozre. A kako, prosjaci, može da dokonča izljeve strasti onaj ko ih upozna i prozre? (Najpre treba da shvati:) "Ovo je tjelesni lik; ovo mu je nastanak; ovo mu je prestanak". (Isto tako treba da shvati dalje:) osjećaj, predodžbu, izraze volje i svijest, njihov nastanak i prestanak.
I zato jer u tom dokončanju postoji svijest o dokončanju, ja tvrdim da za to dokončanje postoji povod, da nije bez povoda.
1. A šta je, prosjaci, povod svijesti o dokončanju? Odgovor glasi: oslobođenje. Zato ja tvrdim da i za oslobođenje postoji povod, da nije bez povoda.
2. A šta je, prosjaci, povod oslobođenju? Odgovor glasi: odvratnost…[1]
3. A povod odvratnosti? — Gađenje.
4. A povod gađenju? — Uvid-i-spoznaja bića kakvo doista jeste.
5. A povod uvidu-i-spoznaji bića kakvo doista jeste? — Sabranost (samadhi).[2]
6. A povod sabranosti? — Zadovoljstvo.
7. A povod zadovoljstvu? — Vedrina.
8. A povod vedrini? — Prijatnost.
9. A povod prijatnosti? — Radost.
10. A povod radosti? — Povjerenje (saddha).[3]
11. A povod povjerenju? — Nezadovoljstvo (dukkham).[4]
12. A povod nezadovoljstvu? — Rođenje.
13. A povod rođenju? — Postojanje.
14. A povod postojanju? — Prianjanje (uz život ili održanje života, pristanak).
15. A povod prianjanju? — Žeđa za životom.[5]
16. A povod žeđi za životom? –Osjećaj.
17. A povod osjećaju? — Dodir.
18. A povod dodiru? — Šest područja osjetnosti.[6]
19. A povod šest područja osjetnosti? — Ime-i-lik (rascjep svijesti na subjekt i objekt).
20. A povod imenu-i-liku? — Svijest.
21. A povod svijesti? — Izrazi volje.
22. A povod izrazima volje? — Neznanje.
23. Tako, prosjaci, neznanje postaje povod izrazima volje,
24. a izrazi volje povod svijesti,
25. a svijest povod imenu-i-liku,
26. a ime-i-lik povod (djelatnosti) šest područja osjetnosti,
27. a šest područja osjetnosti povod dodiru,
28. a dodir povod osjećaju,
29. a osjećaj povod žeđi za životom,
30. a žeđa za životom povod prianjaju uz život,
31. a prianjanje uz život povod postojanju,
32. a postojanje povod rođenju,
33. a rođenje povod nezadovoljstvu,
34. a nezadovoljstvo povod povjerenju (vjeri),
35. a povjerenje povod radosti,
36. a radost povod prijatnosti,
37. a prijatnost povod vedrini,
38. a vedrina povod zadovoljstvu,
39. a zadovoljstvo povod sabranosti,
40. a sabranost povod spoznaji bića kakva doista jesu
41. a spoznaja bića kakva doista jesu postaje povod gađenju,
42. a gađenje povod odvratnosti,
43. a odvratnost povod oslobođenju,
44. a oslobođenje povod svijesti o dokončanju.
To je, prosjaci, uporedivo s pljuskom koji bog kiše izlije na vrh planine, a voda se, dok otječe niz obronke, slijeva u spilje, provalije i procijepe, a kad njih preplavi, onda puni bare i močvare, pa potoke i velike rijeke, dok ne dosegne dopribrežnog mora i dalekog okeana.
Isto je tako, prosjaci, i neznanje povod izrazima volje, a izrazi volje povod svijesti…
Beleške
[1] U originalnom tekstu ponavlja se ista formulacija za sve stavke koje slijede do br. 44. [Natrag]
[2] Izraz samadhi doslovno znači sabranost, no u kontekstu svih indijskih sistemakontemplacionog zadubljenja obilježava najširi pojam tzv. meditacije uopće. [Natrag]
[3] Riječ saddha (sansk. šraddha) je najširi naziv za vjeru ili religiju. U buddhizmu ga uvijek treba shvatiti uz ona kritička ograničenja koja su navedena u Ćanki sutta (MN 95), tj. kao povjerenje u nekog individualnog učitelja. [Natrag]
[4] Dukkham, nezadovoljstvo ili patnja je tema Buddhine prve plemenite istine, na koju se u nastavku nadovezuje slijed uslovljenog nastanka (patićća samuppada) u redoslijedu obrnutom od uobičajenog. [Natrag]
[5] Schopenhauer, već u prvoj knjizi (tomu) "Svijeta kao volje i predodžbe" (§ 57), volju za život, osnovnu temu svoje filosofije, izražava ovim buddhističkim terminom koji interpretirai saglasno s Buddhinim opisom prve plemenite istine:
"Volja i težnja su suština cijele prirode (životinjske i ljudske), a mogu se u potpunosti usporediti s neutaživom žeđi. Osnova svakog htijenja je potreba, nedostatak i, prema tome, patnja. Po vlastitoj prirodi i porijeklu, volja je osuđena na patnju. [Natrag]
[6] Razum (mano, iz osnova manas, latinski mens) je "šesto osjetilo" u Buddhinoj psihologiji bez duše. [Natrag]