Mađđhima nikāya 141
Saććavibhanga sutta
Razjašnjenje istina
Prevod Branislav Kovačević
Samo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme
1. Ovako sam čuo. Jednom je prilikom Blaženi boravio kraj Benaresa, u Parku jelena, u Isipatani. Tu se on ovako obrati monasima: “Monasi” – “Poštovani gospodine”, odgovoriše monasi. A Blaženi onda ovako reče:
2. “Kraj Benaresa, monasi, u Parku jelena, u Isipatani, Tathagata, usavršeni i potpuno probuđeni, pokrenuo je nenadmašni Točak Učenja, [1] koji ne može zaustaviti nijedan asketa ili braman, božanstvo, Mara, Brama ili bilo ko drugi na ovome svetu – on je objavio, podučio, opisao, ustanovio, otkrio, objasnio i pokazao četiri plemenite istine. Koje četiri?
3. Objavio je, podučio, opisao, ustanovio, otkrio, objasnio i pokazao plemenitu istinu o patnji. Objavio je, podučio, opisao, ustanovio, otkrio, objasnio i pokazao plemenitu istinu o nastanku patnje… plemenitu istinu o prestanku patnje… plemenitu istinu o putu koji vodi do prestanka patnje.
4. Kraj Benaresa, monasi, u Parku jelena, u Isipatani, Tathagata, usavršeni i potpuno probuđeni, pokrenuo je nenadmašni Točak Učenja, koji ne može zaustaviti nijedan asketa ili braman, božanstvo, Mara, Brama ili bilo ko drugi na ovome svetu – on je objavio, podučio, opisao, ustanovio, otkrio, objasnio i pokazao ove četiri plemenite istine.
5. Monasi, negujte prijateljstvo sa Sariputtom i Moggallanom, družite se sa Sariputtom i Moggallanom. Oni us mudri i pomažu svojim saputnicima u svetačkom životu. Sariputta je poput majke; Moggallana je poput negovateljice. Sariputta vežba druge da dostignu plod ulaska u tok; Moggallana da dostignu konačni cilj. [2] Monasi, Sariputta je sposoban da objavi, poduči, opiše, ustanovi, otkrije, objasni i pokaže četiri plemenite istine.“
6. Tako reče Blaženi. Pošto to izreče, Uzvišeni ustade sa mesta gde je sedeo i otide do svog boravišta.
7. Onda, nedugo pošto je Blaženi bio otišao, poštovani Sariputta se ovako obrati monasima: “Prijatelji, monasi” – “Prijatelju”, odgovoriše monasi poštovanom Sariputti. A on onda ovako reče:
8. “Kraj Benaresa, prijatelji, u Parku jelena, u Isipatani, Tathagata, usavršeni i potpuno probuđeni, pokrenuo je nenadmašni Točak Učenja… i pokazao četiri plemenite istine. Koje četiri?
9. Objavio je… i pokazao plemenitu istinu o patnji…. plemenitu istinu o nastanku patnje… plemenitu istinu o prestanku patnje… plemenitu istinu o putu koji vodi do prestanka patnje.
10. A šta je to, prijatelji, plemenita istina o patnji? Rođenje je patnja, starost je patnja, smrt je patnja; tuga, naricanje, bol, žalost i očaj su patnja; ne dobiti ono što želimo jeste patnja. Ukratko, pet sastojaka bića podložna prijanjanju jesu patnja.
11. A šta je to, prijatelji, rođenje? [3] Rođenje bića na različitim nivoima postojanja, njihov nastanak, njihovo začeće, njihovo stupanje u egzistenciju, ispoljavanje pet sastojaka bića, sticanje osnova čula – to se naziva rođenjem.
12. A šta je to, prijatelji, starost? Starost je starenje bića na različitim nivoima postojanja, njihovo slabljenje, propadaju zuba, osedelost, naboranost, opadanje životne snage, slabljenje čula – to se naziva starošću.
13. A šta je to, prijatelji, smrt? Odlazak i nestajanje bića sa različitih nivoa postojanja, njihovo razaranje, iščezavanje, umiranje, okončavanje života, razlaganje pet ogranaka bića, propadanje tela – to se naziva smrću.
14. A šta je to, prijatelji, tuga? Tuga, tuženje, rastuženost zbog ovog ili onog gubitka ili nesreće koja nas zadesi; unutrašnja tuga, unutrašnji jad – to se naziva tugom.
15. A šta je to, prijatelji, naricanje? Plač i žalopojka, plakanje i jadikovanje zbog ovog ili onog gubitka ili bolnog stanja koja nas zadesi – to se naziva naricanjem.
16. A šta je to, prijatelji, bol? Telesni bol, telesna neprijatnost, bolan i neprijatan osećaj kao posledica telesnog kontakta – to se naziva bolom.
17. A šta je to, prijatelji, žalost? Mentalni bol, mentalna neprijatnost, bolan i neprijatan osećaj kao posledica mentalnog kontakta – to se naziva žalošću.
18. A šta je to, prijatelji, očaj? Jad i beznađe, ojađenost i beznadežnost onoga koga je zadesila neka nesreća ili bolno stanje – to se naziva očajem.
19. A šta znači ’ne dobiti ono što želimo je patnja’? U bićima koja su podložna rađanju javlja se želja: ’Oh, kad ne bismo bili podložni rađanju! Oh, kada pred nama ne bi bilo više novih života!’ Ali to se ne ostvaruje željenjem. A ne dobiti ono što želimo jeste patnja. U bićima koja su podložna starenju… podložna bolesti… podložna smrti… podložna tuzi, naricanju, bolu, žalosti i očaju javlja se želja: ’Oh, kad ne bismo bili podložni tuzi, naricanju, bolu, žalosti i očaju! Oh, kada nas sve te stvari ne bi više zadesile!’ Ali to se ne ostvaruje željenjem. A ne dobiti ono što želimo jeste patnja.
20. A šta su to, prijatelji, pet sastojaka bića podložna prijanjanju, koji ukratko jesu patnja? To su: materijalni oblik kao sastojak koji je podložan prijanjanju; osećaj kao sastojak koji je podložan prijanjanju; opažaj kao sastojak koji je podložan prijanjanju; mentalni obrasci kao sastojak koji je podložan prijanjanju i svest kao sastojak koji je podložan prijanjanju. To su pet sastojaka bića podložna prijanjanju koji ukratko jesu patnja. Ovo se naziva plemenitom istinom o patnji.
21. A šta je to, prijatelji, plemenita istina o nastanku patnje? To je ona žudnja koja izaziva novo rođenje, a prate je ushićenje i strast, što uvek nalazi novi užitak sad tu, sad tamo – to je žudnja za čulnim zadovoljstvima, žudnja za postojanjem i žudnja za nepostojanjem. Ovo se naziva plemenitom istinom o nastanku patnje.
22. A šta je to, prijatelji, plemenita istina o prestanku patnje? To je potpuno iščezavanje i iskorenjivanje i nestanak, odustajanje, odricanje, napuštanje i odbacivanje upravo te žudnje. Ovo se naziva plemenitom istinom o prestanku patnje.
23. A šta je to, prijatelji, plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje? To je onaj plemeniti osmostruki put sačinjen od ispravnog razumevanja, ispravne namere, ispravnog govora, ispravnog delovanja, ispravnog zarađivanja za život, ispravnog napora, ispravne sabranosti i ispravne koncentracije.
24. A šta je, monasi, ispravno razumevanje? Razumeti patnju, razumeti nastanak patnje, razumeti prestanak patnje, razumeti put koji vodi do prestanka patnje — to je ispravno razumevanje.
25. A šta je to, prijatelji, ispravna namera? Namera obuzdavanja, namera lišena zlovolje i namera lišena okrutnosti — to je ispravna misao.
26. A šta je to, prijatelji, ispravan govor? Odustati od laganja, odustati od ogovaranja, odustati od pogrda, odustati od naklapanja — to je ispravan govor.
27. A šta je to, prijatelji, ispravno delovanje? Odustajanje od ubijanja, odustajanje od uzimanja onoga što nije dato i odustajanje od preljube — to je ispravno delovanje.
28. A šta je to, prijatelji, ispravno zarađivanje za život? Kada plemeniti sledbenik, izbegavajući pogrešne načine, zarađuje za život na ispravan način — to je ispravno življenje.
29. A šta je to, prijatelji, ispravan napor? Kada se u monahu probudi revnost da izbegava nastanak još nenastalih loših, nekorisnih stanja uma, te ulaže napor, budi energiju, usmerava um i tome teži. On u sebi budi revnost da napusti već nastala loša, nekorisna stanja uma, te ulaže napor, budi energiju, usmerava um i tome teži. On u sebi budi revnost da neguje još nenastala korisna stanja uma, te ulaže napor, budi energiju, usmerava um i tome teži. On u sebi budi revnost za nastavljanjem, neiščezavanjem, jačanjem, uvećavanjem i ispunjenjem kroz negovanje već nastalih korisnih stanja staja, te ulaže napor, budi energiju, usmerava um i tome teži — to je ispravan napor.
30. A šta je to, prijatelji, ispravna sabranost? Kada monah živi praktikujući kontemplaciju tela kao tela, marljiv, potpuno svestan i sabran, pošto je prevazišao pohlepu i žaljenje za ovim svetom. On živi praktikujući kontemplaciju osećaja u osećajima, marljiv, potpuno svestan i sabran, pošto je prevazišao pohlepu i žaljenje za ovim svetom. On živi praktikujući kontemplaciju uma u umu, marljiv, potpuno svestan i sabran, pošto je prevazišao pohlepu i žaljenje za ovim svetom. On živi praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma, marljiv, potpuno svestan i sabran, pošto je prevazišao pohlepu i žaljenje za ovim svetom. To se zove ispravna sabranost.
31. A šta je to, prijatelji, ispravna koncentracija? Kada monah napustivši zadovoljstva čula, napustivši nekorisna stanja uma, ulazi i boravi na prvom stupnju zadubljenja, koji je praćen usmerenošću misli i istraživanjem, uz ushićenje i zadovoljstvo rođene se iz osame. Sa smirivanjem usmerenosti misli i istraživanja ulazi on i ostaje na drugom stupnju zadubljenja, koji karakterišu kako samopouzdanje i sabranost uma, oslobođenog usmerenosti misli i istraživanja, tako i ushićenje i zadovoljstvo rođeni iz koncentracije. Sa bleđenjem i ushićenja, boravi on spokojan, sabran i jasno razumevajući, sa fizičkim osećajem zadovoljstva. Ulazi i ostaje na trećem stupnju zadubljenja, o kojem plemeniti kažu: „Srećan je čovek ispunjen spokojstvom i sabranošću!“ Sa napuštanjem zadovoljstva i bola — kao i sa ranijim nestankom radosti i žalosti – ulazi on i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja, koji nije ni bolan ni prijatan, a čini ga čista sabranost zasnovana na spokojstvu. To je ispravna koncentracija. Ovo se naziva plemenitom istinom o putu koji vodi do prestanka patnje.
32. Kraj Benaresa, prijatelji, u Parku jelena, u Isipatani, Tathagata, usavršeni i potpuno probuđeni, pokrenuo je nenadmašni Točak Učenja, koji ne može zaustaviti nijedan asketa ili braman, božanstvo, Mara, Brama ili bilo ko drugi na ovome svetu – on je objavio, podučio, opisao, ustanovio, otkrio, objasnio i pokazao četiri plemenite istine.“
Tako reče Sariputta. Zadovoljni, monasi se obradovaše Sariputtinim rečima.
Beleške
[1] Ovo se odnosi na Budin prvi govor, upućen petorici monaha u Parku jelena, kraj Isipatane. [Natrag]
[2] Komentar za MN: Poštovani Sariputta ih vežba sve dok se ne uveri da su dostigli plod ulaska u tok, tada ih pušta da sami razvijaju više puteve, a sam uzme drugu grupu učenika. Ali poštovani Moggallana vežba svoje učenike sve dok ne dostignu stupanj arahanta. [Natrag]
[3] Definicije rođenja, starosti i smrti se mogu takođe naći u MN 9.22, 26. Čitava ova detaljna analiza četiri plemenite istine uključena je u Mahasatipatthana suttu, uz čak još detaljnije izlaganje druge i treće istine. Videti DN 22.18-21. [Natrag]