Anguttara nikāya IX.34
Nibbana sutta
Utrnuće
Prevod Branislav Kovačević
Samo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme
Ovako sam čuo. Jednom je prilikom poštovani Sāriputta boravio kraj Rāđagahe, u Bambusovom gaju, na mestu gde se hrane veverice. Tu se on ovako obrati monasima: "Utrnuće je sreća, prijatelji. Utrnuće je sreća."
Kada ovo bi rečeno, poštovani Udajin reče poštovanom Sāriputti: "Kako može postojati sreća, prijatelju, tamo gde nema osećaja?"
"Upravo to i jeste sreća, prijatelju, da nema osećaja. Postoje tih pet puteva čulnosti. Kojih pet? Oblici koje raspoznajemo okom — primamljivi, ugodni, opčinjavajući, koji podstiču želju, zavodljivi; zvuci koje raspoznajemo uhom… mirisi koje raspoznajemo nosom… ukusi koje raspoznajemo jezikom…taktilni osećaji koje raspoznajemo telom — primamljivi, ugodni, opčinjavajući, koji podstiču želju, zavodljivi. Kakvo god zadovoljstvo ili užitak da nastanu u vezi sa ovih pet puteva čulnosti, to je čulno zadovoljstvo.
Međutim ima slučajeva kada monah — sasvim povučen od čulnih zadovoljstava, povučen od štetnih stvari — ulazi i boravi u prvom zadubljenju: ushićenju i zadovoljstvu rođenim iz osame, praćenim direktnom mišlju i uvidom. Ako mu je, dok boravi u tom stanju, pažnja zaokupljena opažajima koji imaju veze sa čulnošću, to je nevolja za njega. Baš kao što se bol javlja kao nevolja za čoveka koji je zdrav, isto tako pažnja usmerena na opažaje koji imaju veze sa čulnošću ako zaokuplja monaha jeste nevolja za njega. S druge strane, Blaženi je rekao da svaka nevolja donosi patnju. Na osnovu svega ovoga može se zaključiti da je utrnuće prijatno.
Sem toga, ima slučajeva kada monah, sa stišavanjem zamišljanja i razmišljanja, dostiže i boravi u drugom zadubljenju: ushićenju i zadovoljstvu rođenim iz sabranosti, jedinstvu pažnje oslobođene zamišljanja i razmišljanja — u unutrašnjem pouzdanju. Ako mu je, dok boravi u tom stanju, pažnja zaokupljena opažajima koji imaju veze sa razmišljanjem, to je nevolja za njega…
Sem toga, ima slučajeva kada monah, sa stišavanjem ushićenja, boravi ravnodušan, pažljiv i sabran, telesno je prijemčiv za zadovoljstvo, pa dostiže i boravi u trećem zadubljenju, za koje plemeniti kažu: 'Ko je ravnodušan i pažljiv, živi zadovoljno.' Ako mu je, dok boravi u tom stanju, pažnja zaokupljena opažajima koji imaju veze sa ushićenjem, to je nevolja za njega…
Sem toga, ima slučajeva kada monah, sa napuštanjem zadovoljstva i nezadovoljstva — kao kod prethodnog nestanka zanosa i teskobe — dostiže i boravi u četvrtom zadubljenju: čistoj ravnodušnosti i sabranosti, bez zadovoljstva i bola. Ako mu je, dok boravi u tom stanju, pažnja zaokupljena opažajima koji imaju veze sa ravnodušnošću, to je nevolja za njega…
Sem toga, ima slučajeva kada monah, sa potpunim nadilaženjem predstava [fizičkog] oblika, sa nestankom isključenih predstava, sa odvraćanjem pažnje od predstava raznolikosti, dosegne do uvida da je prostor neograničen, onda dostiže i boravi u području prostorne neograničenosti. Ako mu je, dok boravi u tom stanju, pažnja zaokupljena opažajima koji imaju veze sa oblikom, to je nevolja za njega…
Sem toga, ima slučajeva kada monah, sa potpunim nadilaženjem područja prostorne neograničenosti, dosegne do uvida da je svest neograničena, onda on dostiže i boravi u području neograničene svesti. Ako mu je, dok boravi u tom stanju, pažnja zaokupljena opažajima koji imaju veze sa područjem beskrajnog prostora, to je nevolja za njega…
Sem toga, ima slučajeva kada monah, sa potpunim nadilaženjem područja neograničene svesti, dosegne do uvida da nema ničega, onda on dostiže i boravi u području ničega. Ako mu je, dok boravi u tom stanju, pažnja zaokupljena opažajima koji imaju veze sa područjem beskrajne svesti, to je nevolja za njega…
Sem toga, ima slučajeva kada monah, sa potpunim nadilaženjem područja ničega dostiže i boravi u području ni-opažanja-ni-neopažanja. Ako mu je, dok boravi u tom stanju, pažnja zaokupljena opažajima koji imaju veze sa područjem ništavila, to je nevolja za njega. S druge strane, Blaženi je rekao da svaka nevolja donosi patnju. Na osnovu svega ovoga može se zaključiti koliko je utrnuće prijatno.
Sem toga, ima slučajeva kada monah, sa potpunim prevazilaženjem područja ni-opažanja-ni-neopažanja dostiže i boravi u domenu prestanka opažanja i osećanja. I shvativši to na osnovu uvida, u njemu nespokojstva više nema. Na osnovu svega ovoga može se zaključiti koliko je utrnuće prijatno.