Mađđhima nikāya 106
Āneñđasappāya sutta
Put do neoborivog
Prevod Branislav Kovačević
Samo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme
1. Ovako sam čuo.1007 Jednom je Blaženi boravio u zemlji Kuru, u gradu po imenu Kammāsadhamma. Tu se on ovako obrati monasima: „Monasi.” – „Da, poštovani gospodine”, odgovoriše oni. A Blaženi ovako nastavi:
2. „Monasi, zadovoljstva čula1008 jesu prolazna, lažna, obmanjujuća; ona su privid, besmislica. Zadovoljstva čula ovde i sada i zadovoljstva čula u životima koji dolaze, čulni opažaji ovde i sada i čulni opažaji u životima koji dolaze – i jedno i drugo jesu carstvo Māre, područje Māre, mamac Māre, lovište Māre. Zbog njih nastaju štetna mentalna stanja poput žudnje, odbojnosti i oholosti, ona ovde jesu prepreka plemenitom učeniku u njegovom vežbanju.
(NEOBORIVO)
3. Otuda, monasi, plemeniti učenik ovako razmišlja: ‘Zadovoljstva čula ovde i sada i zadovoljstva čula u životima koji dolaze… ovde jesu prepreka plemenitom učeniku u njegovom vežbanju. Kako bi bilo kada bih živeo uma ispunjenog i uzvišenog, nadišavši ovaj svet i sa čvrstom odlukom u umu.1009 Kad tako činim, neće u meni biti loših mentalnih stanja poput žudnje, odbojnosti i oholosti, njihovim napuštanjem moj um postaće neomeđen, nemerljiv i razvijen.’ Kada tako vežba i često tako čini, u njegovom umu nastaje pouzdanje u takvu osnovu.1010 Kada jednom postoji puno pouzdanje, plemeniti učenik ili sada dostiže neoborivo ili se opredeljuje za [usavršavanje] mudrosti. Posle sloma tela, posle smrti, moguće je da ga takva svest odvede [do preporađanja] u neoborivom.1011 Ovo se, monasi, označava kao prvi put koji vodi neoborivom.
4. I opet, monasi, plemeniti učenik ovako razmišlja:1012 ‘Zadovoljstva čula ovde i sada i zadovoljstva čula u životima koji dolaze, opažaji čula ovde i sada i opažaji čula u životima koji dolaze; kakav god materijalni oblik [da postoji], svaki materijalni oblik čine četiri velika elementa i materijalni oblik je načinjen od četiri velika elementa.’ Kada tako vežba i često tako čini, u njegovom umu nastaje pouzdanje u takvu osnovu. Kada jednom postoji puno pouzdanje, plemeniti učenik ili sada dostiže neoborivo ili se opredeljuje za [usavršavanje] mudrosti. Posle sloma tela, posle smrti, moguće je da ga takva svest odvede [do preporađanja] u neoborivom. Ovo se, monasi, označava kao drugi put koji vodi neoborivom.
5. I opet, monasi, plemeniti učenik ovako razmišlja:1013 ‘Zadovoljstva čula ovde i sada i zadovoljstva čula u životima koji dolaze, opažaji čula ovde i sada i opažaji čula u životima koji dolaze, materijalni oblici ovde i sada i materijalni oblici u životima koji dolaze – i jedno i drugo je prolazno. Ono što je prolazno nije vredno radovanja, odobravanja, ni vezivanja.’ Kada tako vežba i često tako čini, u njegovom umu nastaje pouzdanje u takvu osnovu. Kada jednom postoji puno pouzdanje, plemeniti učenik ili sada dostiže neoborivo ili se opredeljuje za [usavršavanje] mudrosti. Posle sloma tela, posle smrti, moguće je da ga takva svest odvede [do preporađanja] u neoborivom. Ovo se, monasi, označava kao treći put koji vodi neoborivom.
(PODRUČJE NIČEGA)
6. I opet, monasi, plemeniti učenik ovako razmišlja:1014 ‘Zadovoljstva čula ovde i sada i zadovoljstva čula u životima koji dolaze, opažaji čula ovde i sada i opažaji čula u životima koji dolaze, materijalni oblici ovde i sada i materijalni oblici u životima koji dolaze, opažaji oblika ovde i sada i opažaji oblika u životima koji dolaze, kao i opažaji neoborivog – sve su to opažaji. Gde ti opažaji nestaju bez ikakvog ostatka, to jeste mir, to jeste uzvišeno, a to je područje ničega.’ Kada tako vežba i često tako čini, u njegovom umu nastaje pouzdanje u takvu osnovu. Kada jednom postoji puno pouzdanje, plemeniti učenik ili sada dostiže područje ničega ili se opredeljuje za [usavršavanje] mudrosti. Posle sloma tela, posle smrti, moguće je da ga takva svest odvede [do preporađanja] u području ničega. Ovo se, monasi, označava kao prvi put koji vodi području ničega.
7. I opet, monasi, plemeniti učenik koji je otišao u šumu, seo u podnožje nekog drveta ili prazne kolibe, ovako razmišlja: ‘U ovome nema sopstva, niti ičega što pripada sopstvu.’1015 Kada tako vežba i često tako čini, u njegovom umu nastaje pouzdanje u takvu osnovu. Kada jednom postoji puno pouzdanje, plemeniti učenik ili sada dostiže područje ničega ili se opredeljuje za [usavršavanje] mudrosti. Posle sloma tela, posle smrti, moguće je da ga takva svest odvede [do preporađanja] u području ničega. Ovo se, monasi, označava kao drugi put koji vodi području ničega.
8. I opet, monasi, plemeniti učenik ovako razmišlja: ‘Ja nisam bilo šta što pripada ikome igde, niti u ikome igde postoji bilo šta što pripada meni.’1016 Kada tako vežba i često tako čini, u njegovom umu nastaje pouzdanje u takvu osnovu. Kada jednom postoji puno pouzdanje, plemeniti učenik ili sada dostiže područje ničega ili se opredeljuje za [usavršavanje] mudrosti. Posle sloma tela, posle smrti, moguće je da ga takva svest odvede [do preporađanja] u području ničega. Ovo se, monasi, označava kao treći put koji vodi području ničega.
(PODRUČJE NI OPAŽANJA NI NEOPAŽANJA)
9. Opet, monasi, plemeniti učenik ovako razmišlja: ‘Zadovoljstva čula ovde i sada i zadovoljstva čula u životima koji dolaze, opažaji čula ovde i sada i opažaji čula u životima koji dolaze, materijalni oblici ovde i sada i materijalni oblici u životima koji dolaze, opažaji oblika ovde i sada i opažaji oblika u životima koji dolaze, opažaji neoborivog i opažaji područja ničega – sve su to opažaji. Gde ti opažaji nestaju bez ikakvog ostatka, to jeste mir, to jeste uzvišeno, a to je područje ni opažanja ni neopažanja. Kada tako vežba i često tako čini, u njegovom umu nastaje pouzdanje u takvu osnovu. Kada jednom postoji puno pouzdanje, plemeniti učenik ili sada dostiže područje ni opažanja ni neopažanja ili se opredeljuje za [usavršavanje] mudrosti. Posle sloma tela, posle smrti, moguće je da ga takva svest odvede [do preporađanja] u području ni opažanja ni neopažanja. Ovo se, monasi, označava kao put koji je usmeren ka području ni opažanja ni neopažanja.”
(NIBBĀNA)
10. Kada ovo bi rečeno, poštovani Ānanda reče Blaženome: „Poštovani gospodine, monah ovako vežba: ‘Ako je bilo, nije bilo moje; ako će biti, neće biti moje. Ono što postoji, ono što je nastalo, upravo to napuštam.’1017 Tako on postiže spokojstvo.1018 Da li takav monah dostiže nibbānu?”
„Jedan monah tako, Ānanda, može dostići nibbānu, a drugi monah možda neće dostići nibbānu.”
„Šta je uzrok, šta je razlog da jedan monah može dostići nibbānu, dok drugi monah možda neće dostići nibbānu?”
„Ānanda, monah ovde ovako vežba: ‘Ako je bilo, nije bilo moje; ako će biti, neće biti moje. Ono što postoji, ono što je nastalo, upravo to napuštam.’ Tako on postiže spokojstvo. Raduje se spokojstvu, odobrava ga i drži ga se. Pošto tako čini, njegova svest zavisi od spokojstva, vezuje se za njega. A monah, Ānanda, koji je obuzet vezivanjem ne dostiže nibbānu.”
11. „Ali kada se taj monah vezuje, za šta se zapravo vezuje?”
„Za područje ni opažanja ni neopažanja, Ānanda.”
„Kada se taj monah vezuje, čini se da se vezuje za najbolji [objekat] vezivanja.”
„Kada se vezuje, Ānanda, taj monah se vezuje za najbolji [objekat] vezivanja; jer to jeste najbolji [objekat] vezivanja, dakle područje ni opažanja ni neopažanja.1019
12. Takođe, Ānanda, monah ovako vežba: ‘Ako je bilo, nije bilo moje; ako će biti, neće biti moje. Ono što postoji, ono što je nastalo, upravo to napuštam.’ Tako on postiže spokojstvo. Ali ne raduje se tom spokojstvu, ne odobrava, niti ostaje vezan za njega. Pošto tako čini, njegova svest ne zavisi od spokojstva, ne vezuje se za njega. A monah, Ānanda, u kojem nema vezivanja, dostiže nibbānu.”
13. „Divno, poštovani gospodine, čudesno! Blaženi nam je zaista objasnio kako preći bujicu, oslanjajući se na jednu ili drugu pomoć.1020 Ali šta je to plemenita usavršenost?”1021
Ovde, Ānanda, monah ovako razmišlja: ‘Zadovoljstva čula ovde i sada i zadovoljstva čula u životima koji dolaze, opažaji čula ovde i sada i opažaji čula u životima koji dolaze, materijalni oblici ovde i sada i materijalni oblici u životima koji dolaze, opažaji oblika ovde i sada i opažaji oblika u životima koji dolaze, opažaji neoborivog, opažaji područja ničega i opažaji područja ni opažanja ni neopažanja – sve je to osoba u meri u kojoj osoba postoji.1022 To je Besmrtno, dakle, usavršenost uma kroz nevezivanje.’1023
14. Tako sam, Ānanda, podučio put koji vodi neoborivom, podučio put koji vodi području ničega, podučio put koji vodi području ni opažanja ni neopažanja, podučio put kojim se prelazi bujica, oslanjajući se na jednu ili drugu pomoć, podučio sam plemenitu usavršenost.
15. Ono što učitelj treba da učini za svoje učenike, iz saosećanja i želje za njihovu dobrobit, to sam učinio za tebe, Ānanda. Unaokolo su podnožja drveća, prazne kolibe. Meditiraj, Ānanda, ne oklevaj ili ćeš kasnije žaliti. To je moje uputstvo tebi.”
Tako reče Blaženi. Zadovoljan, poštovani Ānanda se obradova rečima Blaženoga.
Beleške
1007 Videti fusnotu 1000. I ovde se čini da termin „neoborivo” obuhvata samo četvrto zadubljenje i dva niža nematerijalna postignuća.
1008 MA kaže da se misli i na objektivna čulna zadovoljstva i na mentalne nečistoće koje potiču od čula.
1009 MA objašnjava: „pošto je nadišao svet čula i doneo odluku uma usmerenog ka zadubljenju kao svom cilju”.
1010 MA objašnjava da sintagma „u umu mu nastaje pouzdanje u takvu osnovu” znači da ili dostiže uvid čiji je cilj stanje arahanta ili otvoren put ka četvrtom zadubljenju. Ako ima otvoren put ka četvrtom zadubljenju, to postaje njegova osnova za dostizanje „neoborivog”, tj. same četvrte đhāne. Ali ako stekne uvid, tada se opredeljuje za usavršavanje mudrosti kroz produbljivanje tog uvida, kako bi dostigao stanje arahanta. Odluka da usavrši mudrost može objasniti zašto je toliko delova govora, iako njihova kulminacija raste u skladu sa nivoima koncentracije, formulisano na način koji više odgovara razvijanju uvida.
1011 MA objašnjava da ovaj deo opisuje proces preporađanja za nekoga ko nije uspeo da postane arahant kad je dostigao četvrtu đhānu. „Svest koja vodi [preporađanju]” (saṁvattanikaṁ viññāṇaṁ) jeste razlog zašto se ta osoba preporodila, a ima istu prirodu neoborivosti kao i kammički formativna svest koja se uspela do četvrte đhāne. Kako je u ovom slučaju svest četvrte đhāne ta koja određuje preporađanje, ova osoba će se preporoditi u onim nebeskim svetovima koji odgovaraju četvrtoj đhāni.
1012 MA kaže da je ovo razmišljanje nekoga ko je dostigao četvrtu đhānu. Pošto uključuje materijalni oblik među ono što treba prevazići, ako dosegne do neoborivog, tada stiže do područja beskrajnog prostora, a ako ne dosegne stanje arahanta, preporađa se u svetu beskrajnog prostora.
1013 MA kaže da je ovo razmišljanje nekoga ko je dostigao područje beskrajnog prostora. Ako dosegne neoborivo, tada stiže do područja beskonačne svesti i preporađa se u tom svetu ako ne dosegne stanje arahanta.
1014 Ovo je razmišljanje onoga ko je dostigao područje beskonačne svesti i stremi ka području ničega.
1015 MA ovo naziva dvostruka praznina – odsustvo „ja” i „moje” – i kaže da je to učenje o području ničega izloženo kroz uvid, pre nego kroz koncentraciju, što je pristup korišćen u prethodnom odeljku. U MN 43.33 za ovu se kontemplaciju kaže da vodi ka oslobođenju uma kroz prazninu.
1016 MA ovo naziva četvorostruka praznina i objašnjava ovako: (1) ne vidi svoje sopstvo bilo gde; (2) ne vidi da njegovo sopstvo može biti tretirano kao nešto što pripada drugome, na primer, bratu, prijatelju, pomoćniku itd.; (3) ne vidi sopstvo u drugome; (4) ne vidi da sopstvo drugoga može biti tretirano kao nešto što pripada njemu.
1017 MA: „Da nisam akumulirao breme kamme, sada ne bi bilo za mene bremena posledica.” „Ono što postoji, ono što je nastalo” jesu pet sastojaka. Prvi deo formule se čini kao kondenzovani oblik gledišta koje su zastupali ne-budisti. U nekoliko sutta označava se kao izraz učenja o nepostojanju, koje je Buda adaptirao i dao mu novo značenje. Ista formula se nalazi u SN 3:55–56, 99, 183, 206; AN 2:69–72, stih 63.
1018 MA kaže da on stiče spokojstvo uvida, ali počev od §11 čini se da se ima u vidu i spokojstvo područja ni opažanja ni neopažanja.
1019 MA: Ovo se odnosi na preporađanje onoga ko je dostigao područje ni opažanja ni neopažanja. Značenje je da se on preporađa na najboljem, najvišem nivou egzistencije.
1020 Nissāya nissāya oghassa nittharaṇā. MA: Buda je objasnio prelazak bujice za monaha koji kao osnovu (za dostizanje stanja arahanta) koristi bilo koje zadubljenje od trećeg materijalnog pa do četvrtog nematerijalnog.
1021 MA: Ānandino pitanje ima za cilj da navede Budu da objasni praksu meditanta suvog uvida (sukkhavipassaka), onoga ko postaje arahant samo na osnovu uvida, bez dostizanja zadubljenja.
1022 Esa sakkāyo yāvatā sakkāyo. MA: Ovo je osoba u svojoj celokupnosti – krug tri područja postojanja; ne postoji osoba izvan ovoga.
1023 MA kaže da se ovde ima u vidu meditant suvog uvida. MṬ dodaje da se stanje arahanta naziva „besmrtnim”, zato što nema bilo kakav ukus smrti, dostignuto je na osnovu nibbāne, besmrtnog.