Theravāda budistička zajednica u Srbiji

Mađđhima nikāya 112

Ćhabbisodhana sutta
Šestostruka čistota

Prevod Branislav Kovačević
Samo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme


1. Ovako sam čuo. Jednom je Blaženi boravio kraj Sāvatthīja, u Đetinom gaju, u manastiru koji je podigao Anāthapiṇḍika. Tu se on ovako obrati monasima: „Monasi.” – „Da, poštovani gospodine,” odgovoriše oni. A Blaženi nastavi:

2. „Monasi, događa se da monah obznani svoje krajnje znanje ova­ko: ‘Ja razumem: „Ovo je poslednje rođenje, proživljen je svetački život, učinjeno što je trebalo učiniti. Nema više preporađanja u bilo koji oblik bivanja.”’

3. Reči takvog monaha ne treba ni odobravati, ni negirati. Bez odobravanja i negiranja, treba postaviti sledeće pitanje: „Prijatelju, postoje četiri vrste izraza koje je s pravom objavio Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni. Koje četiri? Opisati viđeno onako kako je viđeno; opisati čujno onako kako je saslušano; opisati osećano onako kako je ose­ćano; opisati spoznato onako kako je spoznato. To su, prijatelju, četiri vrste izraza koje je s pravom objavio Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni. A kako to poštovani zna i vidi, u vezi sa ove četiri vrste izraza, tako da je njegov um oslobođen otrova zahvaljujući nevezivanju?

4. Monasi, kad je monah sve otrove uklonio, proživeo svetački život, učinio što je trebalo učiniti, odložio tovar, dosegao istinski cilj, raskinuo okove bića i sebe potpuno oslobodio krajnjim znanjem, ovo je priroda nje­govog odgovora:

‘Prijatelji, u pogledu viđenog, živim neprivučen, neodbijen, neza­visan, nedodirnut, slobodan, razdružen, uma bez barijera. U pogledu čujnog… U pogledu osećanog… U pogledu saznatog, živim neprivučen, neodbijen, nezavisan, nedodirnut, slobodan, razdružen, uma bez barijera. Zahvaljujući tome što tako znam, tako vidim, a u vezi sa te četiri objave, zahvaljujući nevezivanju, moj um postade oslobođen otrova.’

5. Rekavši ‘Dobro’, možete biti nadahnuti i obradovani rečima tog monaha. Kad ste to učinili, možete postaviti naredno pitanje:

’Prijatelju, pet je sastojaka bića koji su objekat vezivanja, a na pravi način ih je objavio Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni. Kojih pet? Materijalni oblik kao sastojak koji je objekat vezivanja, osećaj kao sastojak koji je objekat vezivanja, opažaj kao sastojak koji je objekat vezivanja, mentalni obrasci kao sastojak koji je objekat vezivanja i svest kao sastojak koji je objekat vezivanja. To je, prijatelju, pet sastojaka bića koji su objekat vezivanja, a na pravi način ih je objavio Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni. A kako to poštovani zna i vidi, u vezi s ovih pet sastojaka bića, tako da je njegov um oslobođen otrova zahvaljujući nevezivanju?’

6. Monasi, kad je monah sve otrove uklonio… potpuno oslobođen krajnjim znanjem, ovo je priroda njegovog odgovora: ‘Pošto sam znao da je materijalni oblik slab, nestalan i nezadovoljavajući, razaranjem, nestan­kom, iščezavanjem, odustajanjem i napuštanjem privlačnosti i vezivanja za materijalni oblik; napuštanjem mentalnih stavova, privrženosti i prikri­venih sklonosti u pogledu fizičkog oblika, shvatio sam da je moj um oslobođen.

Prijatelji, pošto sam znao da je osećaj… Pošto sam znao da je opa­žaj… Pošto sam znao da su mentalni obrasci… Pošto sam znao da je svest slaba, nestalna i nezadovoljavajuća, razaranjem, nestankom, iščezavanjem, odustajanjem i napuštanjem privlačnosti i vezivanja za svest; napuštanjem mentalnih stavova, privrženosti i prikrivenih sklonosti u pogledu svesti, shvatio sam da je moj um oslobođen.

Pošto sam tako znao i video u vezi s tih pet sastojaka bića koji su objekat vezivanja, zahvaljujući nevezivanju moj um postade oslobođen otrova.’

7. Rekavši ‘Dobro’, možete biti nadahnuti i obradovani rečima tog monaha. Kad ste to učinili, možete postaviti naredno pitanje:

’Prijatelju, šest je elemenata, a koje je na pravi način objavio Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni. Kojih šest? Zemlja kao element, voda kao element, vatra kao element, vazduh kao element, pro­stor kao element i svest kao element. To je, prijatelju, šest elemenata, a koje je na pravi način objavio Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni. A kako to poštovani zna i vidi, u vezi sa ovih šest elemenata, tako da je njegov um oslobođen otrova zahvaljujući nevezivanju?’

8. Monasi, kad je monah sve otrove uklonio… potpuno oslobođen krajnjim znanjem, ovo je priroda njegovog odgovora:

‘Prijatelji, za zemlju kao element video sam da nije sopstvo, nema sopstva zasnovanog na zemlji kao elementu.A razaranjem, nestankom, iščezavanjem, odustajanjem i napuštanjem privlačnosti i vezivanja za ze­mlju kao element; napuštanjem mentalnih stavova, privrženosti i prikri­ venih sklonosti u pogledu zemlje kao elementa, shvatio sam da je moj um oslobođen.

‘Prijatelji, za vodu kao element… vatru kao element… vazduh kao element… prostor kao element… prostor kao element… svest kao element video sam da nije sopstvo, nema sopstva zasnovanog na svesti kao elemen­tu. A razaranjem, nestankom, iščezavanjem, odustajanjem i napuštanjem privlačnosti i vezivanja za svest kao element; napuštanjem mentalnih sta­vova, privrženosti i prikrivenih sklonosti u pogledu svesti kao elementa, shvatio sam da je moj um oslobođen.

Pošto sam tako znao i video u vezi sa tih šest elemenata, zahvaljujući nevezivanju moj um postade oslobođen otrova.’

9. Rekavši ‘Dobro’, možete biti nadahnuti i obradovani rečima tog monaha. Kad ste to učinili, možete postaviti naredno pitanje:

‘Ali, prijatelju, postoji šest unutrašnjih i šest spoljašnjih područja čula, a koja je na pravi način objavio Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i pot­puno probuđeni. Kojih šest? Oko i oblici, uho i zvuci, nos i mirisi, jezik i ukusi, telo i taktilni podražaji i um i objekti uma. To je, prijatelju, šest unutrašnjih i šest spoljašnjih područja čula, a koja je na pravi način objavio Blaženi, znalac i vidilac, plemeniti i potpuno probuđeni. A kako to pošto­vani zna i vidi, u vezi sa ovih šest unutrašnjih i šest spoljašnjih područja čula, tako da je njegov um oslobođen otrova zahvaljujući nevezivanju?’

10. Monasi, kad je monah sve otrove uklonio… potpuno oslobođen krajnjim znanjem, ovo je priroda njegovog odgovora:

‘Prijatelji, razaranjem, nestankom, iščezavanjem, odustajanjem i napuštanjem želje, strasti, oduševljavanja, žudnje, privlačnosti i vezivanja, napuštanjem mentalnih stavova, privrženosti i prikrivenih sklonosti u po­gledu oka, oblika, svesti o viđenom i stvari koje mogu biti spoznate [umom] zahvaljujući svesti o viđenom, shvatio sam da je moj um oslobođen.

Razaranjem, nestankom, iščezavanjem, odustajanjem i napuštanjem želje, strasti, oduševljavanja, žudnje, privlačnosti i vezivanja, napuštanjem mentalnih stavova, privrženosti i prikrivenih sklonosti u pogledu uha, zvu­kova, svesti o čujnom i stvari koje mogu biti spoznate [umom] zahvaljujući svesti o čujnom… u pogledu nosa, mirisa, svesti o omirisanom i stvari koje mogu biti spoznate [umom] zahvaljujući svesti o omirisanom… u po­gledu jezika, ukusa, svesti o okušanom i stvari koje mogu biti spoznate [umom] zahvaljujući svesti o okušanom… u pogledu tela, dodira, svesti o dodirnutom i stvari koje mogu biti spoznate [umom] zahvaljujući svesti o dodirnutom… u pogledu uma, objekata uma, svesti o spoznatom i stvari koje mogu biti spoznate [umom] zahvaljujući svesti o spoznatom, shvatio sam da je moj um oslobođen.

Pošto sam tako znao i video u vezi sa tih šest unutrašnjih i šest spoljašnjih područja čula, zahvaljujući nevezivanju moj um postade oslobođen mentalnih nečistoća.’

11. Rekavši ‘Dobro’, možete biti nadahnuti i obradovani rečima tog monaha. Kad ste to učinili, možete postaviti naredno pitanje:

‘Ali, prijatelju, kako to poštovani zna, kako vidi ovo telo, sa njegovom svešću, kao i sve spoljašnje znakove, pa da nema više stvaranja „ja” i „moje”, a ni tome svojstvene sklonosti ka obmani?’

12. Monasi, kad je monah sve otrove uklonio… potpuno oslobođen krajnjim znanjem, ovo je priroda njegovog odgovora:

‘Prijatelji, nekada, dok sam živeo životom kućedomaćina, bio sam ne­znalica. Onda me je Tathāgata ili njegov učenik podučio Dhammi. Kada sam čuo Dhammu, stekao sam poverenje u Tathāgatu. S poverenjem, ova­ko sam razmišljao: „Domaćinski život je skučen, prašnjav put. Svetački život je poput širokog polja. Nije lako u kući praktikovati svetački život potpuno savršen, potpuno čist, nalik uglačanoj školjki. Šta ako bih obrijao kosu i bradu, obukao žuti ogrtač, napustio domaćinski život, te otišao u beskućnike?” A kasnije, napustivši mali ili veliki imetak, napustivši mali ili veliki krug srodnika, obrijah glavu i bradu, stavih na sebe žuti ogrtač i ostavivši iza sebe domaćinski život, postadoh beskućnik.

13–17. Pošto sam otišao u beskućnike i kroz monašku obuku i način života… (kao sutta 51, §14–19)… um svoj pročišćavao sam od sumnjiča­vosti.

18. Kada sam tako napustio ovih pet prepreka, nesavršenosti uma koje slabe mudrost, sasvim obuzdanih čula, bez mentalnih nečistoća, uđoh i ostadoh na prvom stupnju zadubljenja, koji je praćen usmerenom mišlju i istraživanjem, uz ushićenje i zadovoljstvo rođeno iz osame. Smirivanjem usmerene misli i istraživanja, uđoh i ostadoh na drugom stupnju zadublje­nja… Slabljenjem ushićenja… uđoh i ostadoh na trećem stupnju zadublje­nja… Napuštanjem zadovoljstva i bola… uđoh i ostadoh na četvrtom stup­nju zadubljenja, koji karakteriše čistota svesnosti zahvaljujući spokojstvu, ni zadovoljstvo ni bol.

19. Kada je moj koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, usmerih ga ka znanju o uklanjanju otrova. Videh, kao da mi je pred očima: ‛Ovo je patnja’… ‛Ovo je nastanak patnje’… ‛Ovo je prestanak patnje’… ‛Ovo je put koji vodi okončanju patnje’… Videh, kao da mi je pred očima: ‛Ovo su otrovi’… ‛Ovo je nastanak otrova’… ‛Ovo je prestanak otrova’… ‛Ovo je put koji vodi prestanku otrova.’

20. Kada sam znao i video tako, moj um beše oslobođen otrova želje za zadovoljstvima čula, oslobođen otrova želje za bivanjem, oslobođen otrova neznanja. S ovim oslobađanjem dolazi znanje: ‘Oslobođen sam.’ Razumeo sam: ‛Ovo je poslednje rođenje, proživljen je svetački život, učinjeno što je trebalo učiniti. Nema više preporađanja u bilo koji oblik bivanja.’

Prijatelji, zahvaljujući takvom znanju o ovom telu, sa njegovom svešću, i znanju o svim spoljašnjim znakovima, stvaranje „ja” i „moje”, a i tome svojstvena sklonost ka obmani u meni behu iskorenjeni.”

21. „Rekavši ‘Dobro’, možete biti nadahnuti i obradovani rečima tog monaha. Kad ste to učinili, treba ovako da mu kažete: ‘Dobitak je to za nas, prijatelju, velik je to dobitak za nas što imamo takvog saputnika u svetačkom životu.’”

Tako reče Blaženi. Zadovoljni, monasi se obradovaše rečima Blaženoga.