Therigatha VI

(odabrane sutte)

Prevod Čedomil Veljačić (*)
Samo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme

VI.1* — Panćasata Pataćara

Za onim kome ne znaš put,
ni otkud dođe, ni kuda ode,
otkuda hoćeš da priđeš tom sinu,
za kojim naričeš: "O, moj sinko!"

A kad bi znala put,
i otkud je došao i kuda ode,
tad ne bi više za njim žalila,
jer je to usud svih živih bića.

Nepozvat je došao ovamo
i otišao bez pitanja.
Zašto je zapravo došao
i ostao tek nekoliko dana?

Odavde ode na drugu stranu,
a odande će još dalje,
sad kao duh, a onda opet u ljudskom liku,
kretat će se u toku zbivanja.
Kako je došao tako i prošao
— čemu jadikovke?

Kao da mi izvadi trn
zadrt duboko u srce,
skršena bolom za sinom,
oporavih se od bola
Taj trn je istrgnut danas
i zauvijek ugašen bol.

Utječem se šutljivom mudracu,
Budnome,
istini njegove pouke
i onima koji je slijede.

VI.2 — Vasitthi the Madwoman

Overwhelmed with grief for my son —
naked, demented,
my hair dishevelled
my mind deranged —
I went about here & there,
living along the side of the road,
in cemeteries & heaps of trash,
for three full years,
afflicted with hunger & thirst.

Then I saw
the One Well-gone,
gone to the city of Mithila:
tamer of those untamed,
Self-Awakened,
with nothing to fear
from anything, anywhere.

Regaining my mind,
paying him homage,
I sat myself down.
He, Gotama, from sympathy
taught me the Dhamma.
Hearing his Dhamma,
I went forth into homelessness.
Applying myself to the Teacher's words,
I realized the state of auspicious bliss.

All griefs have been cut off,
abandoned,
brought to this end,
for I've comprehended
the grounds from which griefs
come into play.

VI.4* — Suđata

Nakićena velima, mirisnim cvijećem i sandalovinom,
urešena zlatom i draguljima,
okružena dvorkinjama sa izobiljem jela i pića,
pođoh od kuće na zabavu.

Nakon igre i zabave, na povratku kući,
primijetih samostan u gaju blizu grada Saketa.
Svratih u hram. Tu ugledah Svjetlost Svijeta.
Poklonih se i sjedoh po strani. A on, Vidjelo života,
objasni mi istinu iz samilosti.

Na riječi tog velikana shvatih i prozreh zbilju.
Tu smjesta dosegoh i neospornu ispravnost,
put koji lišava smrti.
Shvativši tako istinu, odvratih se u beskućnički život.
Postigoh trovrsno znanje, srž Budina učenja.

Suđata. Komentar dodaje da je bila kći bogataša iz grada Saketa i da je već bila udata kad je susrela Budu u Anđanavani, te da se je odrekla svijeta uz mužev pristanak.

"Trovrsno znanje" se sastoji iz sjećanja na ranije živote ili "prethodna rođenja", iz uvida u opći tok zbivanja u svijetu i iz spoznaje o dokončanju "neznanja", koje je uzrok patnje večnog preporađanja.

VI.5* — Anopama

Viskog sam roda, uglednog, bogatog,
obdarena tjelesnom ljepotom, očeva slika i prilika.
Prosili me kraljevići, bogataši su čeznuli za mnom.
I ovu poruku primi moj otac:
"Daj mi Anopamu! Koliko ti je teška kći,
osam puta toliko ti nudim za nju zlata i dragulja."

Ali tad baš vidjeh nenadmašivog i sasvim budnog
pobjednika svijeta.
Poklonih mu se do nogu i sedoh po strani.
A on mi, Gotamo, iz samilosti objasni istinu
i tu smjesta dosegoh plod trećeg ostvarenja.
Tad odsjekoh kose i odvratih se u beskućnički život.
Ovo je sedma noć otkad mi presuši žeđ za životom.

Anopama je bila kći bogatog bankara Mađe iz grada Saketa. Ime joj znači da je "bez takmaca" u ljepoti. Nesklonost udaji navelu ju je na put redovničke discipline

VI.6 — Mahapađapati Gotami – Velika pomajka

Izražavam počast tebi, budnom pobjedniku,
najusavršenijem od svih bića.
Ti si i mene oslobodio patnje kao i mnoge druge.
Pouzdana je istina da se sva patnja iskorjenjuje
s uzrokom koji je žeđa za životom.
I ja sam stigla do kraja osmerostruko usavršenog puta.

I prethdno sam bila ne samo tvoja tetka
nego i mati, i sin, i otac i brat.
Ali bit svega mi ostade nepoznata
i žudila sam za sve daljim tokom zbivanja.
Ali sada jasno vidim to božansko biće
i ovo mi je poslednji opstanak.
Presušio je tok rađanja, nema više preporoda.

Da poštovanje izraziš Budnome. ugledaj se u istrajne i sposobne,
u uporno izdržljive i staložene sljedbenike.
Mnogima je na dobrobit Maya rodila Gotamu
da ih odbrani od bolesti i smrti,
da spriječi grananje stradanja.

Velika pomajka Gotami je bila kći Supabude iz grada Devadaha. Gotamina majka Maja (Maha-Maja) bila joj je starija sestra. Kralj Sudodana iz grada Kapilavatu oženio se istovremeno obema sestrama. U isto doba kad je Maja rodila Gotamu Sidatu (vudućeg Budu), Gotami je rodila sina Nandu. Maja je umrla na prođaju, a gotami postala Sidatina pomajka. Kad je umro kralj Sudodana, došlo je do spora njegovih naslednika Sakja sa susednim plemenom Kolija oko prava na korišćenje vode iz granične reke Rohini. Buda je bio pozvan da reši spor. Odazvavši se pozivu, došao je u Kapilavatu. Njegova je propoved (Kalaha-vivada sutta, Sn IV:11)